Ultra Inspirativno

Brineš zbog napuštanja svog doma? Evo kako prevazići te strahove.

Razumljivo je da se osećaš zabrinuto, pa čak i strahuješ od napuštanja kuće, sada kada se ukidaju  ograničenja kretanja.
Pexels

Psihoterapeut Mike Ward, koji vodi kliniku za anksioznost u Londonu i Hampshireu, procjenjuje da 25 do 30% njegovih klijenata izražava zabrinutost zbog napuštanja svojih domova, kako bi se vratili na posao ili jednostavno do trgovine, nakon što su se navikli na socijalnu distancu.

„Neki se osjećaju sigurnije da ostanu kod kuće, umjesto da se opet vrate u neizvjesnost“, kaže Ward, koji nije iznenađen što se ljudi ovako osjećaju.

U stvari, to je vrlo racionalna briga. “Prijetnja virusa je stvarna, takođe je nepoznanica”, kaže on. „Misli koje ljudi imaju su veoma realne i racionalne. Oni se brinu za sebe i druge”.

„Ljudi su još pod uticajem straha od poruke „ostani kod kuće “, kaže Ward. „Sada se poruka promijenila. Ima dosta ljudi koji su se vezali za tu stvarnost boravka unutra.” Ward kaže da taj osjećaj čak ima neke sličnosti sa Stockholmskim sindromom, psihološki odgovor kada se taoci ili žrtve zlostavljanja vezuju sa svojim otmičarima ili zlostavljačima.

Postoji ogroman osećaj ugodnosti od saznanja da smo sigurni u svojim domovima, tako da pomisao da ih napustimo možda uopšte ne bi mogla biti dobra – posebno za one koji se brinu oko prenošenja virusa porodici.

Pexels
Šta možeš učiniti ako se osjećaš anksiozno?

Biti ljubazni prema sebi

Psihoterapeutkinja Rahki Chand apeluje na ljude da se ne osuđuju, ako osjećaju anksioznost da napuste kuću i vrate se uobičajenim stvarima poput sastanaka ili šetnje s prijateljima, odlaska na posao ili posjete prodavnicama. „U redu je osećati strah“, kaže ona. “Nemoj se osuđivati zbog toga”.

Krenuti napolje malim koracima

Dobar način da se vratiš u svakodnevicu je da preduzmeš male korake. „Skoro da je riječ o terapiji fobijama, morate raditi malo po malo“, kaže Lucy Fuller, psihoterapeutkinja. “Razmislite o tome kada je najbolje vrijeme za izlazak, koliko dugo (samo na kratko) i krenite negdje gdje mislite da neće biti gužva.”

„Možda se prošetajte po naselju kada nije gužva“, predlaže Fuller. „Onda nastavite. Pokušajte ponovo krenuti sutradan – možda se nećete dobro osjećati, ali nastavite to raditi. Zatim plan još malo razradite, pa prođite pored supermarketa. Zatim sljedeći put stanite u red ili uđite unutra.”

Planiraj koji su to koraci, s vremenskim rasporedom, i pronađi nekoga u okolini ko bi te podržao i ohrabrio, i ko može biti od pomoći.

Razmisliti šta se može kontrolisati

Ključno je kad izađeš da sagledaš šta možeš kontrolisati, a ne da se fokusiraš na ono što ne možeš. To bi moglo biti pozicioniranje na ulici, dok prolaziš pored drugih ljudi – možeš odlučiti da pređeš cestu tako da ne prolaziš previše blizu drugima. Takođe, možeš kontrolisati vlastitu higijenu – tako da nastavljaš redovno prati ruke, izbjegavaš dirati lice, i nosiš masku.

“Ako trebate da idete u supermarket, ali postanete uplašeni kada su drugi kupci preblizu, to je potpuno normalno. Dvije su mogućnosti”, kaže Ward – “prva je biti asertivan i reći osobi da se udalji na 2 m. Drugo je odabrati vrijeme kada će biti manja gužva. Oba su pod vašom kontrolom”.

Razgovor sa poslodavcem o tome kako se sigurno možeš vratiti na posao dobar je način da preuzmeš određenu kontrolu. Poslodavci imaju obavezu da pomognu zaposlenima da se osećaju sigurno i podržano u ovom periodu.

Pokušati se fokusirati na druge stvari

Tehnike prizemljenja mogu biti korisne i onima koji i dalje osjećaju strah kad su vani. Chand preporučuje da u svojoj glavi navedeš pet stvari koje možeš vidjeti i pet stvari koje možeš čuti ili odabereš boju i paziš na stvari u toj boji dok si vani. Neki će možda voljeti da slušaju muziku ili podcast, umjesto toga.

Paziti na sebe

Chand preporučuje neku opštu brigu o sebi i svom mentalnom zdravlju, ako se trenutno osjećaš prilično anksiozno – tako da jedeš dobro, spavaš, provodiš vrijeme radeći stvari u kojima uživaš, vježbaš i povežeš se s drugima (čak i ako je to samo razgovor sa susjedom preko ograde).

Panični napadi

Doživjeti napad panike prilikom izlaska iz kuće može biti zastrašujuće. Ali znaj da je ovo tvoj odgovor uma i tijela na zastrašujuću situaciju.

Ako osjetiš napad, pokušaj da se stvarno koncentrišeš na disanje. Pokušaj usporiti rad srca disanjem polako i duboko, unutra i van.

Ne ignorisati situaciju

Kada se anksioznost zbog napuštanja kuće ne riješi, postoji rizik da to može dovesti do daljnjih problema sa mentalnim zdravljem ili možeš prestati živjeti životom kakvim želiš. „Programirani smo da mislimo da je svijet vani strašno mjesto, tako da mislim da je teško početi izlaziti“, kaže Fuller. “Ekstremna strana je što mislim da može doći do neke vrste agorafobije nakon toga.”

Ako smatraš da tvoji strahovi ili strepnje počinju da utiču na tvoju sposobnost da nastaviš sa životom, nemoj se bojati potražiti pomoć. Možeš početi tako što ćeš razgovarati s prijateljem ili članom porodice o tome ili pronaći psihologa.

I ako uspiješ početi da se vraćaš u “normalan” život, bez obzira koliko mali bili ovi koraci, nagradi sebe za to.

“Skupili ste hrabrost – i to je stvarno hrabrost”, kaže Ward – “da biste se suočili sa svojim strahovima, tako da biste se trebali nagraditi bilo kakvom nagradom ili potvrdom. To stvara krug motivacije i nagrade”, dodaje.

 

Izvor: huffingtonpost.co.uk

Slični članci

7 savjeta za stvaranje dublje veze sa partnerom/partnerkom

Ultra magazin

Kako započeti osnovnu praksu meditacije?

Ultra magazin

Inspirativne izjave poznatih o prijateljstvu

Ultra magazin