Ultra Inspirativno

6 jednostavnih načina za brigu o sebi i svom mentalnom zdravlju

Tražiš jednostavne načine za unapređenje mentalnog zdravlja i jačanje samopoštovanja i samopouzdanja? Imamo prijedloge kako da briga o sebi, bude dio tvoje svakodnevne rutine i rezultat zdravijeg i srećnijeg života. Zapitaj se kada si posljednji put donio/donijela svjesnu odluku, da budeš ljubazan/ljubazna prema sebi, svom umu i tijelu? Velike su šanse da je odgovor nikada ili davno… Često imamo sklonost da se fokusiramo na negativno u svom životu, na negativne misli, na nesigurnosti i komplekse na sebi. Ali sada je pravo vrijeme, da prioritetno budemo ljubazni prema sebi.

Foto: unsplash

Ženama je posebno teško da budu ljubazne prema sebi. Žene se i dalje suočavaju sa društvenim i medijskim pritiskom da budu savršene, da savršeno izgledaju, što mnoge žene vodi u samokritičnost, nesigurnost, komplekse i loše samopuzdanje. Prema istraživanju 2020. godine, 1 od 3 žene prate uticaje u medijima i na društvenim mrežama, čak i kad su ti uticaji veoma loši za njihovo samopouzdanje.

Foto: unsplash

Pokazivanje ljubaznosti prema sebi je veoma moćno… Zašto? Jer odnos koji imamo sa sobom, može igrati ogromnu ulogu u našem fizičkom i mentalnom zdravlju. Dr. Michaelides, šef psihologije i stručnjak za promjenu ponašanja objašnjava, da ako smo ljubazni prema sebi, možemo „uveliko poboljšati naše mentalno zdravlje, usaditi pozitivniju misao i pomoći da ublažimo svaki stres i anksioznost“. Dugoročno gledano, biti ljubazan/ljubazna prema sebi, takođe može pomoći u povećanju našeg samopoštovanja.

Dr. Michaelides predlaže 6 načina za brigu o sebi…

Foto: unsplash

Postavi ciljeve za brigu o sebi

„Odvoji nekoliko minuta na početku svakog dana ili sedmice, da organizuješ svoje misli i postaviš ciljeve, koje želiš da postigneš. Na tom spisku ciljeva, razmisli o tome kako možeš da odrediš prioritetno vrijeme za brigu o sebi i smisli listu aktivnosti koje voliš, koje te čine srećnijom osobom ili možda neke nove stvari koje želiš isprobati.

Definisanje i postavljanje ciljeva za praktikovanje brige o sebi, prvi je korak ka njihovom ostvarivanju. Zatim je važno da odvojiš vrijeme za ove aktivnosti. Ako unaprijed shvatiš kako ih možeš uključiti u svoj dan, sedmicu ili mjesec, biće mnogo lakše pratiti pozitivne efekte. Lista stvari koje želiš raditi samo za sebe, da li je to trening, vrtlarstvo, čitanje knjiga, šetnje, kafa sa prijateljima, meditacija, dakle nešto što ti veoma prija”, poručuje dr. Michaelides.

Foto: unsplash

Prepoznaj sve što je pozitivno

„Svi smo mi nesavršeni ljudi sa nedostacima i nedosljednostima – to je ono što nas čini ljudima! Umjesto da se fokusiramo na sav posao koji još nismo napravili, možemo preduzeti pozitivniji pomak u svom razmišljanju, dozvoljavajući sebi da primijetimo svoj trud i slavimo svaku malu pobjedu, bez obzira koliko mala izgledala. Ovaj mali čin dobrote i ljubaznosti prema sebi, može ti pomoći kod pokretanja pozitivnijeg razmišljanja.

Još jedan način da prepoznaš pozitivnost u životu jeste putem dnevnika zahvalnosti. Samo nekoliko minuta svakog dana zapisivanjem na čemu smo zahvalni u životu, može pomoći da vidiš sve ono dobro, posebno u doba kada život može biti izazovan i stresan”, kaže dr. Michaelides.

Foto: unsplash

Identifikuj dobre kvalitete koje posjeduješ

„Budi ljubazan/ljubazna prema svom umu i tijelu, praktikujući ljubav prema sebi. Možeš li se pogledati u ogledalo i pronaći fizički nešto što vam se sviđa? Zatvori oči i razmisli o svojim najboljim unutrašnjim osobinama. Izgovori ove pozitivne osobine naglas kao potvrde, poput: Ja sam lijepa. Volim sebe. Saosjećam sa sobom i slično. Pogotovo kad ti je teško, podsjeti sebe na ove pozitivne osobine.

Možda je teško vjerovati onome što izgovaraš sebi u početku, ali svaki dan kada to učiniš, počećeš mijenjati svoj način razmišljanja i s vremenom ćeš početi primjećivati ​​više načina da stvari posmatraš u pozitivnom svjetlu, tako što ćeš „vidjeti dobro u sebi“. Snažno samopouzdanje i osjećaj unutrašnje i spoljašnje ljepote, mogu pomoći da pojačaš samopoštovanje i samopouzdanje”, navodi dr. Michaelides.

Foto: unsplash

Preoblikuj svoje negativne misli

„Veliki dio kognitivne bihevioralne terapije, primjećuje kako su sve negativne misli, emocije i ponašanja, zapravo međusobno povezane. Naše misli i stavovi, utiču na naše emocije i ponašanje i obrnuto. Bihevioralna terapija, djeluje pomažući nam da prepoznamo uobičajene kognitivne distorzije, koje možda imamo. Na primjer: Nikad neću biti u mogućnosti da integrišem ove promjene u svoj život, poznato pod nazivom „Sve ili ništa“.

Možemo početi primjećivati ​​kad se ovakve misli događaju i zamijeniti ih novim idejama, na primjer: “Te je izmjene teško izvesti. Što više praktikujem korake i počnem sa malim promjenama, lakše ću biti napraviti veću promjenu”, ističe dr. Michaelides.

Foto: unsplash

Slušaj svoje tijelo

“Umjesto da samo priznaš, kako tvoje tijelo izgleda u ogledalu, budi ljubazna osoba prema svom tijelu, slušajući ga kako se osjeća. Možda ćeš primjetiti stvari na kojima si zahvalan/zahvalna. Na primjer, da te danas ništa ne boli ili da možeš trenirati ili mirisati prekrasno cvijeće. Usklađenost sa tijelom, može pomoći i u vezi s hranom. Sljedeći put kada imaš snažnu žudnju za hranom, pokušaj otkriti odakle dolazi ta nenormalna žudnja. Je li to emocionalna, nostalgična, psihološka ili istinska tjelesna glad? Da li obično u toj žudnji vapiš za slatkim, slanim ili masnim namirnicama?

Započni s identifikovanjem svojih obrazaca i zapiši ih. Jednom kada počneš da razumiješ svoje želje, biće lakše prepoznati ih i preduzeti odgovarajuće mjere. Takođe, možeš da slušaš svoje tijelo vježbanjem; ojačaj svoje tijelo vježbanjem, a to će svakako uticati i tvoje mentalno zdravlje”, poručuje dr. Michaelides.

Foto: unsplash

Jedi zdravo i jedi svjesno

„Vežbanje svjesnosti tokom jela, može ti pomoći da budeš više samosvjestan/samosvjesna o izborima, koje donosiš u vezi s konzumiranjem hrane i omogućava ti da više cijeniš svoje obroke. Pokušaj izdvojiti malo vremena za kuhanje, kao dio rutine njege i brige o sebi. Dok sjediš za stolom, udahni duboko da se prizemljiš u sadašnjosti i uključiš se u sva osjetila, te da razmišljaš dok jedeš. Pokušaj da osjetiš i opišeš teksturu hrane. Pravi pauze, dok žvaćeš svjesno hranu. Razmisli o tome, šta unosiš u organizam. Ne zaboravi tvoje tijelo je hram i moraš mu pružiti najbolju zdravu hranu i dovoljnu količinu vode”, navodi dr. Michaelides.

 

Izvor: stylist.co.uk

Slični članci

Ovo su najljepše ljubavne izreke

Ultra magazin

6 jednostavnih navika koje će poboljšati tvoj radni dan

Ultra magazin

Svijet na dlanu Maje Orihan: “Kući se vraćam promijenjena svim što su oči vidjele, ruke dotakle, a srce osjetilo”

Ultra magazin